Kako su građani Hrvatske potvrdili na referendumu pristupni ugovor s Europskom unijom, hrvatske korisnike zdravstvenog osiguranja očekuju brojne pogodnosti jer bi se 2013. godine trebala izjednačiti kvaliteta zdravstvene skrbi za sve građane EU.

HZZO danas rijetko daje suglasnost za plaćanje liječenja hrvatskih pacijenata u inozemstvu. Zeleno svjetlo u najvećem broju slučajeva dobivaju djeca sa srčanim manama ili drugim prirođenim malformacijama. No to bi se uskoro trebalo promijeniti te bi od 2013. godine svi hrvatski osiguranici imali pravo na liječenje u inozemstvu pod uvjetom da ono nije skuplje no u Hrvatskoj. Tako će od Direktiva EU-a o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti, koja stupa na snagu 2013. godine, korist imati i hrvatski državljani – potvrde li na referendumu pristupni ugovor s Europskom unijom.

Kakva je danas situacija s odlaskom Hrvata na liječenje u inozemstvo?

Dijagnoze zbog kojih Hrvati najčešće odlaze na liječenje u inozemstvu su operacije srca, onkološke bolesti te operacije oka a odredišta su uglavnom austrijske, njemačke i švicarske zdravstvene ustanove.

Bolnica u austrijskom Klagenfurtu je popularno odredište odraslih hrvatskih srčanih bolesnika dok djeca sa srčanim manama odlaze još i u njemački Linz te Frankfurt. Cijena kardiokirurških operacija odraslih bolesnika se kreće od 10 do 20.000 eura a za djecu može biti i do 10 tisuća eura skuplje.

Hrvatske pacijentice sa zloćudnim tumorima maternice i jajnika, kada odlaze na liječenje u inozemstvo, najčešće biraju austrijski Graz. Takva operacije se plaća oko 10.000 eura a još dodatnih 5 ili 6.000 eura valja izdvojiti za citostatike. U francuske klinike odlaze naši bolesnici na tretmane s radioizotopima, na gama-knife zahvate kao i na zračenja metodama koje su za onkološke bolesnike razvili upravo Francuzi. Najčešće se odlazi u kliniku u predgrađu Pariza, a pacijentima treba od 10 do 20.000 eura.

Švicarski St. Gallenu je top-odredište za hrvatske pacijente koji u inozemstvu traže zahtjevne neurokirurške operacije za moždane karcinome i aneurizme koje prijete prsnućem. Takva vrsta zahvata stoji i do 300.000 eura.

HZZO danas rijetko daje suglasnost za plaćanje liječenja hrvatskih pacijenata u inozemstvu, i to u slučajevima kada liječenje nije moguće ostvariti u Hrvatskoj. Oni pak hrvatski građani koji se odlučuju na liječenje u inozemstvu – iako bi te zahvate mogli ostvariti i u Hrvatskoj – iz razloga što vjeruju u bolju kvalitetu liječenja u inozemnim bolnicama, odnosno imaju više povjerenja u inozemne bolnice – danas to plaćaju iz vlastitog džepa jer HZZO to odbija refundirati. No, to bi se od 2013. godine trebalo promijeniti. Tada stupa na snagu Direktiva EU o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti koja propisuje da se građani EU mogu po svom izboru koristiti zdravstvenu skrb u drugim zemljama a da nacionalna zdravstvena osiguranja – ako je riječ o liječenju koje su građani mogli dobiti u domovini – troškove prekogranične zdravstvene skrbi nadoknađuju do iznosa kojeg bi za tog osiguranika platili u matičnoj zemlji.

“Najveću korist od “zdravstva bez granica” će imati hrvatski pacijenti oboljeli od rijetkih bolesti jer će im se omogućiti da odu u specijalizirane centre u Europi, s obzirom na to da Hrvatska nema razvijene centre za sve rijetke bolesti. Zdravstvo bez granica je dobra ideja, no u provedbi će biti još prepreka jer treba uskladiti zdravstvena osiguranja s obzirom da se ona razlikuju od države do države ”- rekao je novinarki “Slobodne Dalmacije” dr. Mirando Mrsić, član Glavnog odbora Hrvatske udruge bolesnika s rijetkim bolestima, koji je ujedno i član Upravnog odbora Europske organizacije za rijetke bolesti (Eurordis).

Zahvaljujemo Vam na Vašem posjetu. Koristimo ovu priliku da Vas pozovemo da nas lajkate ukoliko već niste i na Facebooku klikom na donji gumb 'Sviđa mi se'. Hvala Vam na Vašoj podršci!

Ukoliko ste već lajkali Pacijent.org, molimo Vas da objavite Pacijent.org na svoj Facebook profil klikom na gornji logotip! Hvala na podršci!

Objavi na Facebooku